Značaj financijske samostalnosti za žene u Hrvatskoj

U 2024. godini, prisutnost razlika u plaćama ovisno o spolu predstavlja apsurd i izazov s kojim se društvo suočava unatoč napretku u borbi za rodnu ravnopravnost. Činjenica da žene i dalje zarađuju manje od muškaraca za iste ili slične poslove ne samo da ukazuje na nedostatak pravednosti u radnom okruženju, već i na neispunjavanje temeljnog načela jednakosti. 

Razmatranje nejednakosti u plaćama

U istraživanju portala MojPosao povodom Međunarodnog dana žena, utvrđeno je da prosječna neto plaća muškaraca u protekloj godini iznosi 1.290 eura, dok je plaća žena bila 1.079 eura.

Žene u Hrvatskoj, koje čine 51,7 posto stanovništva, suočavaju se s prosječno 16 % nižom plaćom od muškaraca, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku. Prosječna dob žena u Hrvatskoj iznosi 46 godina.

Nadalje, analiza razlika u plaćama pokazala je da žene zaposlene u istim poslovima kao i muškarci, imaju 9 % niže plaće. Razlike u plaćama postaju značajnije kako iskustvo raste, dosežući 18 % među zaposlenicima s više od šest godina staža. Tako su žene s manje od godinu dana iskustva plaćene oko 11 % manje od muškaraca, među onima s tri do pet godina staža rodni jaz iznosi 16 %.

Najveći jaz u plaćama muškaraca i žena pronalazi se u sektorima prodaje (20 %) i administrativnih djelatnosti (19 %). S druge strane, najmanje se razlikuju primanja u sektorima proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, nafte, vode i otpada, gdje muškarci prosječno zarađuju 5 % više.

Važnost financijske pismenosti 

Žene često percipiraju kao potrošačice, dok su muškarci više povezani s zaradom i investiranjem. One rijetko otvoreno razgovaraju o novcu, što je problematično s obzirom na sve veću prisutnost žena na tržištu rada. Istraživanja pokazuju da žene žele naučiti više o financijama i aktivnije ih upravljati, ali se često boje preuzeti tu odgovornost, no isto tako žene koje preuzmu kontrolu nad svojim financijama često pokazuju konzervativniji pristup investiranju, što ih čini otpornijima tijekom financijskih kriza. One su dugoročni ulagači, istražuju tržište i često postavljaju ciljeve te se pridržavaju plana unatoč promjenama na tržištu.

Nedostatak žena na rukovodećim pozicijama 

Unatoč tome što žene u Hrvatskoj čine 60 % osoba s visokom stručnom spremom, broj žena na rukovodećim pozicijama ne prati taj postotak. Od 81 trgovačkog društva izlistanog na Zagrebačkoj burzi, u njih 45 nema niti jedne žene u upravnim odborima, a u 22 nema nijedne žene u nadzornom odboru, prema podacima Hrvatske gospodarske komore. “Iako je udio žena u upravama kompanija koje kotiraju na burzi u zadnjih desetak godina neznatno rastao, to je još uvijek daleko ispod cilja predviđenog EU Direktivom o rodnoj ravnoteži, koja obvezuje države članice da do sredine 2026. godine, tvrtke koje su izlistane na burzi, imaju rodnu ravnotežu tako da 40 posto podzastupljenog spola, bude neizvršnih direktora (upravnih i nadzornih odbora) ili 33 posto na svim direktorskim pozicijama u tvrtkama”, priopćeno je iz HGK, napominjući da je Hrvatska u ovoj godini obvezna prenijeti EU Direktivu o rodnoj ravnoteži u svoje nacionalno zakonodavstvo. 

Četvrto tematsko područje: Financijsko okruženje

Ovo područje uključuje financijske proizvode, usluge i pružatelje usluga, zaštitu potrošača, prava i odgovornosti potrošača, prijevare i zloupotrebe, financijsko obrazovanje, poreze i vanjske utjecaje. Djeca uče kako prepoznati neregulirane subjekte, razlikovati jednostavne proizvode i usluge te biti svjesna prava i obveza potrošača.

Jeste li znali kako rukovodeće funkcije u Kreditnoj uniji GAMA, Zagreb, većinski drže žene?

Naš primjer pruža primjer potencijala za veću zastupljenost žena na ključnim pozicijama. No, ne samo to – promicanje financijske pismenosti među ženama ključno je za smanjenje nejednakosti u plaćama i osiguravanje veće zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama.