Maske su pale: računalne financijske prevare u Hrvatskoj

Prije nekoliko godina, većina ljudi se rugala pokušajima prevara, koje su tada često uključivale neobične priče poput onih o nigerijskim prinčevima koji su tražili financijsku pomoć kako bi oslobodili svoje milijune i naravno – vama dali “dio kolača”. U to vrijeme, takve prevare često su bile praćene nespretnim pokušajima korištenja hrvatskog jezik, često zbog nedovoljno razvijenih programa za prevođenje. 

No, dok su se ljudi nekada smijali ovakvim neuglednim pokušajima prijevare, danas je situacija bitno drugačija. Sad kad je završio fašnik te su maske pale doslovno i metaforički, pa baš kao što su nekada prevare bile lako prepoznatljive, tako su i kostimi na ulicama tijekom fašnika bili jednostavni i šaljivi.

Međutim, današnji fašnici donose novu dimenziju. Kostimi postaju sve kreativniji i sofisticiraniji, a isto vrijedi i za računalne prijevare. Umjesto nigerijskih prinčeva, sada su online prijetnje mnogo suptilnije i teže ih je prepoznati. Baš kao što su se nekada naivni mogli prevariti neobičnim pričama, danas su računalne prevare toliko lukave da mogu zavarati ljude svih dobnih skupina, ponekad za pozamašne iznose koje su rezultat godina marljive štednje.

Dakle, baš kao što su fašničke maske nekada bile simbol za zabavu i šalu, tako su i prevare nekada bile smiješne i neozbiljne. No, s vremenom su se obje stvari promijenile. Sada su fašničke maske postale izvor kreativnosti i maštovitosti, dok su računalne prijevare postale ozbiljna prijetnja koja zahtijeva pažljivost i oprez. U svijetu u kojemu maske padaju, važno je znati razlikovati stvarnost od prevare, bilo da je riječ o uličnom fašniku ili virtualnom svijetu prevara.

Koje su prijetnje i kako se naši članovi mogu zaštiti od prevare?

U današnjem digitalnom dobu, financijske usluge su sveprisutne i neizbježne. No, s porastom upotrebe interneta i mobilnih uređaja za obavljanje financijskih transakcija, rizik od računalnih bankarskih prijevara također je dramatično porastao. Prema podacima Nacionalnog CERT-a (nacionalnog tijela za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti javnih informacijskih sustava u Hrvatskoj) tijekom 2023. godine zabilježeno je i obrađeno 1236 računalno-sigurnosnih incidenata , a realna brojka je zasigurno i puno veća. U Hrvatskoj, ove prijevare postaju sve sofisticiranije i češće, ostavljajući građane u strahu i neizvjesnosti.

Računalne financijske prevare su podmukli oblik kriminala koji često ostaje neprimijećen sve dok žrtva ne primijeti neobične transakcije na svom računu, odnosno dok nije prekasno. Ovi oblici prijevara uključuju phishing, skimming, malware, lažne web stranice banaka te druge tehnike koje kriminalci koriste kako bi došli do osjetljivih financijskih informacija korisnika.

Jedan od najčešćih oblika računalnih bankarskih prijevara je phishing, gdje kriminalci koriste lažne e-mailove, poruke ili web stranice kako bi prevarili korisnike da otkriju svoje korisničko ime, lozinku ili druge osjetljive podatke. Često se ovi e-mailovi ili poruke prikazuju kao legitimne komunikacije financijske institucije, pa je važno biti oprezan i ne otkrivati osobne informacije putem sumnjivih kanala komunikacije.

Skimming je još jedan čest oblik prijevare, gdje kriminalci instaliraju uređaje na bankomatima ili drugim uređajima za plaćanje kako bi ilegalno snimali informacije s bankovnih kartica korisnika. Te informacije zatim koriste za izradu kloniranih kartica ili za provođenje online transakcija bez znanja vlasnika računa

Kako se tehnologija razvija, tako se i kriminalci prilagođavaju i koriste sve naprednije tehnike za izvođenje bankarskih prijevara. Nažalost, često su žrtve obični građani koji nisu svjesni opasnosti i nisu educirani o načinima kako zaštititi svoje financije online. Nove tehnike napada i sofisticiranije kampanje poput korištenja QR kôda i relevantnih informacija, kao što je povrat poreza, subvencije za troškove stanovanja ili prelazak na euro, poslužile su za bolje ciljanje i vjerodostojnije iskorištavanje građana. Napadači vješto prikupljaju javno dostupne informacije i manipuliraju korisnike kako bi ostvarili financijsku korist.

Međutim, postoje koraci koje korisnici mogu poduzeti kako bi zaštitili svoje račune od računalnih financijskih prijevara. To uključuje redovito provjeravanje bankovnih izvoda radi sumnjivih transakcija, korištenje snažnih lozinki i dvofaktorske autentifikacije, izbjegavanje klikanja na sumnjive linkove ili priloge u e-mailovima te redovito ažuriranje antivirusnog softvera na svom računalu i mobilnom uređaju kao i redovita nadogranja (upgrade) operativnog sustava i najčešće korištenih aplikacija.

Također, edukacija je ključna u borbi protiv računalnih prijevara. Financijske institucije trebaju uložiti više napora u educiranje svojih korisnika o sigurnosnim prijetnjama i najboljim praksama zaštite online računa. Također, važno je poticati suradnju između institucija, vlasti i javnosti kako bi se identificirale i suzbile kriminalne aktivnosti na internetu.

U konačnici, računalne prijevare predstavljaju ozbiljan izazov za sve nas. Kako bismo zaštitili svoje financije i osigurali sigurnost online transakcija, potrebno je poduzeti proaktivne korake kako bismo se zaštitili od ovih prijetnji. To zahtijeva stalnu budnost, educiranje i suradnju između svih dionika, kako bi se zajedno borili protiv kriminala u digitalnom svijetu. 

Jedna od prednosti Kreditne unije GAMA, Zagreb  je što mi njegujemo osobni kontakt. Kreditna unija koja njeguje osobni kontakt i telefonsku komunikaciju s svojim članovima postavlja standard u industriji financijskih usluga. Ova bliska veza omogućuje članovima da se osjećaju sigurno i podržano, znajući da imaju pristup stvarnim ljudima koji su tu da odgovore na njihove upite i pruže im potrebne informacije. Osim toga, naglasak na osobnom kontaktu pomaže u smanjenju rizika od računalne prijevare, jer članovi imaju povjerenje u autentičnost i sigurnost komunikacije.

Nama u Keditnoj uniji GAMA, Zagreb uvijek će biti važan fokus na visoke standarde u zaštiti naših članova